HISTORIA LUTA


                               HISTORIA LUTA FETO TIMOR LESTE NIAN


Dili-Timor Leste/Rede Feto Timor Leste
Feto Timor Leste nia luta hahu kedas husi Avo no Beiala sira. Iha tempu kolonialismu Portuges ukun Timor, estatutu feto nian sei tuir ema matenek-nain sira hanoin henesan filozofu boot Aristoteles nia konseitu katak feto la bele hanesan mane ida.
Maski iha tempu ne’eba, liurai feto barak ukun Portugal maibe ne’e la hatudu katak estatuto feto nia sai diak, sira kondisaun kontinua nafatin mos hetan diskriminasaun. Feto sira eskola too deit kuarta klasse ka segunda klasse deit tamba hetan bandu husi inan aman sira ho hanoin katak feto nia estatutu tenke serbisu iha uma nian, tenke suku, hadia uma laran, tein no tenke simu bainaka. Violasaun hasoru feto ne’ebe akontese iha uma laran mos la hato’o ba publiku tamba tauk hamoe ka hatun imajem familia nian. La iha organizasaun feto kolia kona-ba feto nia direitu iha tempu ne’eba.
Depois Revolusaun dos Cravos iha loron 25 fulan Abril 1974, governo foun iha Portugal fo liberdade ba Timor Leste atu desidi sira nia futuru. Komesa loron ida ne’e partidu politiku komesa organiza fali sira nia organizasaun. Feto estudantes sira mos komesa hahu sira nia kampanha kona-ba direitu feto nian liu-liu oinsa defende groupu vuneravel no marjinalizada liu husi organizasaun Uniaun Nasional Estudantes Timores (UNETIM). Sira hakbesik a’an ba inan feto sira atu bele fo esklaresementu kona-ba oinsa feto nia knaar iha familia, komunidade no sosiedade. Liu husi movimentu ne’e, feto sira hetan kbiit atu bele hahu partisipa iha politika.
Partidu Politiku rasik loke sira nia odomatan atu feto sira bele involve no organiza sira nia atividade. Organizasaun OPMT (Organizasaun Popular das Mulheres de Timor) hanesan organizasaun feto ida ne’ebe hahu sira nia atividade iha fulan Agostu 1975. Hanesan organizasaun feto ida husi partido Fretelin, OPMT hetan apoiante husi profesora iha Komite Edukasaun no Kultura. Comite Central Fretelin (CCF) mos fo fiar ba feto ida hanaran Rosa Bonaparte Soares/Muky atu bele lidera organizasaun ida ne’e. Iha deklarasaun harii OPMT iha Fulan-Setembru 1974, Rosa Muki esplika katak OPMT hanesan organizasaun massa Frente Revolusionaria ba Independensia Timor Leste ne’ebe hakiak posibilidades ba inan feto sira hola parte iha luta revolusaun nian.
Bainhira konflitu entre partidu mosu iha Fulan-Agustu 1975 no resulta ema barak sai vitima, feto sira iha OPMT halao nafatin sira nia programa hanesan loke crechee iha fatin konflitu hanesan iha Dili, Maubisse no Turiscai. Creche ida ne’e harii atu bele fo apoiu lojistiku, moral ba oan kiak sira, hanorin alfabetizasaun nomos tau matan ba area saude.
Iha loron 7 Fulan-Dezembru 1975, militar Indonesia halao invasaun ba Timor Leste liu husi tasi no lalehan no halao Timoroan sira barak mate nomos halai ba foho ou sai refujiadu iha Atambua no Australia. Iha loron ida ne’e, feto Timor nain tolu hanaran Isabel Bareto Lobato, Rosa Muky no Silvina Namuk asasinada iha Ponte Kais - Dili. Sira ho aten brani hasoru kolonialismu Indonesia no fakar sira nia ran atu bele salva povu Timor Leste. Sira hanesan ezemplu ida husi luta feto timor ba sira nia libertasaun.
Maibe antes ida ne’e akontese, iha fulan Novembru 1975, iha linha fronteira entre Timor Leste no Indonesia, ita nia feto luta nain sira ho laran brani tiru malu hasoru inimigu militar Indonesia no mate iha funu laran. Maria de Tapo, feto alfabetu ida husi Suku Tapo distritu Bobonaro hanesan inan no gerilleira ida ho laran brani kaer kilat hamutuk ho luta nain sira atu bele depende ita nia rai. Iha loron 3 fulan Novembro 1975, bainhira nia lori hahan ba ninia kaben Siga Mau ne’ebé halo vijilansia iha linha de fogo, inimigu indonesia sira attaka sira nia abrigu no halo nia kaben mate. Haree ida ne’e, Maria Tapo ho aten brani, kaer duni nia kaben ninia kilat hodi tiru hasoru inimigu no mate iha linha de fogu. Maria Tapo hanesan ezemplu ida kona-ba feto nia luta durante invasaun Indonesia.
Durante tempo resistensia, feto sira iha organizasaun OPMT luta nafatin atu bele apoia luta ba libertasaun. Sira apoia lojistika, edukasaun, alfabetizasaun, saude no harii creche. Durante tempo ida ne’e, feto Timor aprendre moris iha kolektiva ka groupu no toba la dukur, harii komisaun hanorin nian atu foti nafatin feto nia konsekuensia politika ne’ebe moris iha nakukun laran. Iha ai laran, feto maluk sira mos hetan posisaun hanesan mane sira atu bele diskusaun kona-ba politika, rona malu no reispeita ida-ida nia hanoin.
Durante tempu luta ba libertasaun, invazor Indonesia buka dalan oin –oin atu bele hatun moral resistensia armada inklui halo torturasaun no violensia seksual ba feto sira sai hanesan taktika ida. Maibe feto sira nunka hakru’uk ba inimigu maski invazor Indonesia buka nafatin estratejia foun atu bele elimina povo Timor liu husi programa Planeamenta Familiar no fo aimoruk ho doze boot ba labarik moras sira. Feto Timor kontinua nafatin sira nia luta atu bele liberta rai ida ne’e. Sira barak sai matadalan atu bele lori funu nain Falintil sira ba asalta postu militar Indonesia nian, fo informasaun ba ai-laran bainhira inimigu atu attaka Falintil, halao seguransa bainhira resistensia, halao enkontru segredu, subar funu nain sira, lori hahan, kura mora no kanek, no seluk seluk tan.
Iha fulan Julhu 1997, feto maluk ativista sira organiza a’an no hari organizasaun hanaran FOKUPERS (Forum Komunikasi Perempuan Timor Lorosae). Sira halao rehabilitasaun no fortifikasaun ba feto maluk vitima sira, halao advokasia kontra governu lokal no militar Indonesia maka viola feto nia dignidade no ninia direitu. Sira mos sai hanesan ponte informasaun atu mundu internasional bele rona feto timor nia terus. Iha tinan hanesan, Mana Maria Dias, feto Timor ida hari’i organizasaun ida hanaran PAS (Prontu atu Serbi) atu bele apoio kura luta nain sira ne’ebe moras no hetan tiru husi invazor sira.
Bainhira CNRM nakfila ba CNRT iha tinan 1998, iha Timor Leste mosu organizasaun OMT (organizasaun Mulher de Timor) ho nia misaun atu bele hatutan no haberan informasaun kona-ba violensia direitu umanus iha rai laran. Hare’e ba situsaun ne’ebe nakonu ho violensia, feto foin sae sira organiza a’an no hari Groupu Foin sai Timor Leste (GFFTL) iha Fulan Novembru 1998. Sira mos halao mini konferensia ida ho tema “Lalaok Feto Timor Lorosae” atu publiku bele rona saida maka inan feto sira hanoin kona-ba hahalok a’at militarismu Indoneisa sira.
Iha fulan Maio 1998, tamba demontrasaun maka’as husi estudante sira iha Indonesia, Suharto tenke tun husi nia kargo hanesan Presidente Indonesia no entrega poder ba BJ Habibie. Iha fulan Janeiru 1999, Presidente Habibie fo opsaun rua ba provinsia Timor-Timur (agora Timor Leste) atu bele desidi nia futuru, nafatin hamutuk ho Indoensia ka sai nasaun independensia. Maski povo Timor Leste hetan amiasa no violasaun husi groupu militia no militar Indonesia maibe iha loron konsulta popular 30 fulan Agostu, sira ho aten brani hakat ba fatin-fatin votasaun hodi fo sira nia vota ba futuru Timor Leste nian. Ikus, iha loron 4 Setembru 1999, Sekretaris Jeral Nasaun Unidos, Senhor Kofi Anan hato’o ba mundu tomak katak persentasaun 78,5 votus ba independensia. Resultadu Ida ne’e hamosu violasaun oin-oin iha Timor laran tomak no halo ema rihun ba rihun halai ba foho atu bele salva sira nia vida husi asaun violensia ne’ebe militia halo. Iha tempu ida ne’e, feto no labarik barak sai vitima, hetan violasaun seksual no mate iha fatin-fatin refujiadu hanesan Ingreja Suai no fatin- fatin seluk.***


0 comments:

Fo Ita Nia Mensagem

Fo Hatene Mai Ami konaba Ita Nia Hanoin....!!!!!(By: | Fo'o Viegas |)

Blog Hametin Ita Nia Kultura
 
 
Support : Culture Of East Timor | Viegas Fo'o Template | Blog Hametin Kultura
Copyright © 2012. Kultura Timor - Leste - All Rights Reserved
Template Created by Viegas Fo'o | Blog Hametin Kultura Viegas Fo'o